Skupština Republike Kosova

Sa plenarne sednice Skupštine 

23.03.2023

Pod predsedavanjem predsednika Glauka Konjufce, Skupština Republike Kosovo održala je danas novu plenarnu sednicu, počevši sa čestitkama za sveti mesec Ramazan za sve muslimanske vernike.

Na ovoj plenarnoj sednici prvobitno su odobrena tri međunarodna sporazuma: Sporazum o finansiranju između Republike Kosovo koju predstavlja Ministarstvo finansija, rada i transfera i Međunarodnog udruženja za razvoj za „Projekat reforme sistema socijalne pomoći na Kosovu“, Sporazum o zajmu za projekat - okvir zelenih gradova 2 prozor 2 - energetska efikasnost u javnim zgradama u Prištini, između Republike Kosovo i Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i sporazum o zajmu za projekat - energetska efikasnost u javnim zgradama u Prizrenu, između Republike Kosovo i Evropske banke za obnovu i razvoj.

Potom je sednica nastavljena izveštajem premijera Kosova Albina Kurtija o Ohridskom sastanku u vezi sa dijalogom Kosovo-Srbija.

Ističući da je upravo pomenuti proces doneo novi sporazum i da će doneti novo otvaranje ka konačnom rezultatu, premijer Kurti je ukazao da se osnovni sporazum za stabilizaciju odnosa između Kosova i Srbije sastoji od 11 članova, preambule i aneksa koji dodaje 12 novih tačaka.

Premijer Kurti je istakao da se Ohridskim sporazumom Srbija obavezala da neće pretiti upotrebom sile i da će sporove okončati mirnim putem. On je rekao da Srbija više ne treba da se protivi članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji niti da blokira put Kosova u EU, da treba da postoji priznavanje relevantnih državnih dokumenata i simbola i razmena stalnih misija, u suštini, sa ambasadama.

„Sporazum je de fakto priznanje uspostavljeno u pisanoj formi i sa nepovratnim statusom, jer su EU i SAD garant njegove vremenske trajnosti“, rekao je premijer Kurti.

Čelnik Vlade je pokazao da pored nadzora nad sprovođenjem sporazuma od strane komiteta kojim predsedava EU, postoji i obavezujući mehanizam u vidu negativnih posledica po državu koja ga ne sprovodi, dok države koji sarađuju u ovom procesu dobiće podsticaj za proces evropskih integracija i biće finansijski podržani od strane EU.

Kurti je tokom svog izveštavanja otvoreno izneo stav da se Kosovo čvrsto i snažno protivi teritorijalnom etnonacionalizmu i dodao da nikada neće razmatrati nijedan model teritorijalne autonomije. Premijer Kurti je ukazao da je preduzeta formalizacija statusa pravoslavne crkve na Kosovu i obezbeđenje nivoa zaštite za objekte verskog i kulturnog nasleđa u skladu sa evropskim modelima.

Šef vlade je dodao da će Kosovo biti proaktivno, posvećeno i konstruktivno u dijalogu koji vodi EU, dodajući da normalizacija odnosa vodi putu ka EU i da se ovim procesom normalizuje i sama Srbija kao država. Šef vlade se zahvalio svim pregovaračkim partnerima u ovom teškom procesu, posebno SAD i njihovim predstavnicima, kao i zemljama poput Nemačke, Francuske i Italije. Takođe, zahvalio se građanima Kosova koji su stali uz ovaj proces, ističući da bi bilo još bolje da bude veća jasnoća i predvidljivost, ali kako je istakao premijer, za ovaj proces najbolje što se zna i što treba uraditi.

U vezi sa ovom temom, is PG PDK poslanik Memli Krasniqi je uzeo reč, koji je istakao da se godinama radilo u ovom pravcu, ali da je prema njegovim rečima, danas ceo proces dijaloga suštinski degradiran. Zamenik Krasniqi je sporazum u procesu nazvao privremenim, delimičnim i sa centralnom autonomijom. Prema njegovim rečima, sporazum je degradirao od postizanja međusobnog priznavanja do formalnog prihvatanja međusobnog nepriznavanja i da je izgubljena ambicija SAD i EU za konačnim sporazumom Kosova i Srbije.

Lumir Abdixhiku iz redova LDK rekao je da su mnogi procesi koje je premijer predložio poništeni na tom putu, čak i 6 uslova koje je on predložio 6. februara ove godine. Prema Abdixhiku, sporazum je doneo samo pravno obavezujuća prava, samoupravna prava za zajednicu, autonomiju, udruživanje plus status srpske crkve. Isključivo upravljačko pravo, kako je istakao Abdixhiku, je čak širi pojam od udruživanja i u ovom slučaju, ovo pravo je, prema njegovim rečima, prihvaćeno i postalo je međunarodni kriterijum EU za Republiku Kosovo, koji, kako je rekao, ostaće večni teret generacija.

Sa druge strane, u ime PG AAK govorio je poslanik Besnik Tahiri, koji je istakao da je situacija na Kosovu trenutno kritična i ozbiljna i da će se Ohridskim sporazumom dijalog Kosova i Srbije nastaviti godinama. Poslanik Tahiri je rekao da je dobro da premijer ne promaši cilj i da postizanje međusobnog priznanja vidi kao priliku. Prema Tahiriju, sadržaj i proces dijaloga treba da služe glavnoj svrsi, članstvu u NATO-u kroz partnerstvo za mir, u Savetu Evrope i drugim međunarodnim organizacijama.

Poslanik Enis Karvan iz Multietničke grupe izrazio je stav za Ohridski sporazum, koji, prema njegovim rečima, podržava evropsku perspektivu. On je istakao da je kroz sporazum Kosovo de fakto priznato od Srbije i predstavlja korak ka evropskim integracijama, priznanju od 5 zemalja EU i članstvu u NATO-u, Savetu Evrope i drugim međunarodnim institucijama.

Iz PG Pokreta Samoopredeljenje, reč je uzela poslanica Mimoza-Kusari Lila, koja je navela da je proces imao uske okvire delovanja, s obzirom da je počeo 2013. godine i da je Skupština ratifikovala sporazume u ovom procesu, ali da Srbija nije napravila ni korak. Kako je rekla poslanica Kusari Lila, ovakav sporazum omogućava da se uspeh stavi ne u ruke Srbije, već u ruke posrednika, koji su garant tačaka navedenih u sporazumu. Prema rečima poslanice Kusari Lila, ocena uspeha treba da se vrši na oceni puta evropskih integracija.

Nakon stavova poslaničkih grupa, reč je ponovo uzeo premijer Albin Kurti, koji je rekao da je od 2011. do 2015. godine postignuto ukupno 39 sporazuma i da nije bilo međusobnog priznavanja. On je istakao i da oni žele međusobno priznanje sa Srbijom i da samoopredeljenje nije samoopredeljenje za srpske manjine, ali nije ni samouprava. Samoopredjeljenje, kako je naglasila, pripada narodima, a ne etničkim grupama.

Diskusija u vezi sa Ohridskim sastankom proširena je aktivnim učešćem drugih poslanika, koji su izneli svoje stavove o koristima i posledicama koje sporazum može doneti, ali i narednim koracima koje treba preduzeti.

Završetkom parlamentarne debate Skupština Kosova je zaključila rad ove plenarne sednice za večeras.