Skupština Republike Kosova

U Ljipljanu, odrzan je drugi dan žSkupštinske nedelje

19.03.2010
Aktuelni politički razvoj, objektive Skupštine Kosova u oblasti legislature, i druga pitanja od interesa za graðane Opštine Ljipljan, bili su u centru pažnje razgovora, drugog dana žSkupštinske nedelje, koja je održana u Ljipljanu. Ovu posetu, predvodio je dr. Jakup Krasniqi, predsednik Skupštine, u pratnji od članova Predsedništva, i poslanica te zone. Tom prilikom, oni su se sastali sa rukovodećim strukturama, opštinskim odbornicima, graðanima i predstavnicima manjinskih zajednica te opštine.

Izražavajući dobrodošlicu rukovodiocima Skupštine Kosova, i poslanicima tog kraja, gradonačelnik Opštine Ljipljan, g. Shukri Buja, govorio je o opštim razvojima opštine Ljipljan. Naglašavajući odreðena dostignuća, on je pomenuo i nekoliko značajnih rezultata, koji su postignuti u oblasti obrazovanja, posebno u proširenju školske mreže, kao i za novo izgraðenih školskih objekata u toj opštini. Meðutim, u oblasti zdravstva, potrebno je još veće angažovanje u što većem proširenju institucija iz oblasti porodične medicine, naglasio je on, koja ne ispunjava ovdašnje potrebe. U vezi sa oblastima legislature, g. Buja je rekao da sprovoðenje Zakona o lokalnoj samoupravi je dosta problematičan.

Obraćajući se prisutnima, predsednik Skupštine Kosova, Jakup Krasniqi, na početku je prezentirao strukturu Skupštine Kosova, dok je u nastavku je govori o dostignućima iz oblasti legislature kao i novim obavezama, koja je čekaju, kao legislativni organ u budućnosti. U tom duhu, on je rekao da, do sada, Skupština Kosova je usvojila 300. zakona, od kojih 140. samo na III. sazivu. Većina tih zakona, rekao je čelnik Skupštine Krasniqi, ureðuju pitanja državnosti Kosova, odnosno funkcionisanje institucija nezavisne države. Zakoni Kosova su izraðeni, i izraðuju se, na osnovu standarda EU-a. U nastavku, on je govorio o procesu priznavanja Kosova, ističući da su do sada Kosovo priznale najveće demokratske države, što čine dve trećine svetske proizvodnje. Nezavisnost Kosova, rekao je on, proizvelo je stabilnost, s toga, perspektiva Kosova nikada nije bila jasna nego što je sad.

Govoreći o pitanje integracije srpske zajednice, on je rekao da pripadnici te zajednice, sve više i više, integrišu se, ali u tom aspektu negativno se reflektuje uticaj Beograda, koji šteti proces integracije i kvalitet života srpske zajednice. Meðutim, govoreći o izazovima, sa kojima se suočava Kosovo, on je pomenuo: Vladavine reda i zakona, suzbijanje negativnih pojava, kao što su: korupcija i siva ekonomija, pitanja nezaposlenosti i td.

Izražavajući zadovoljstvo za ovakav sastanak, član predsedništva, Sabri Hamiti, rekao je da organizovanje žSkupštinske nedelje, jeste jedan znak izražavanja volje za obavljanje razgovora sa opštinskim odbornicima, i sa graðanima. On je rekao da Skupština Kosova, svoj najveći deo rada obavlja po komisijama, iz kojeg izlazi stvarna supstanca, koja se, nakon toga, finalizira na plenarnoj sednici, meðutim, oko pojedinih glasova da Vlada utvrðuje skupštinsku agendu, on je rekao da nije istina da Vlada odreðuje agendu Skupštine, a drugo je što je Vlada sponzor zakona.

žNaš ugled izgraðujemo našim angažovanjem, i uz pomoć naših meðunarodnih prijatelja. Ali, oni nas i monitorišu. Skupštinu smatramo odgovornom, ali ovaj organ može učiniti još više, posebno u nadziranju zakona i parlamentarne kontrole prema institucijama. Sada se postavlja pitanje polaganja računa prema graðanima. Mi kao opozicija smo pokrenuli mocije i interpelacije, na osnovu kojih su održane i rasprave, naglasio je član Predsedništva, Ibrahim Gashi. On je u nastavku rekao da se vodi velika bitka protiv sive ekonomije, jer će budžet Kosova biti dupliran.

Èlan Predsedništva, Ethem Arifi, govorio o odreðenim kolizijama u oblasti zakona, posebno kada je reč o Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Nakon govora skupštinskog čelnika, i članova Predsedništva, odvijala se jedna opšta debata sa opštinskim odbornicima i graðanima, i koji su se najviše usredsredili na zahtevu za uspostavljanje jedne funkcionalne administracije, meðutim, oni su, istovremeno, postavili i pitanje kako se to može postići, dok plate civilne službenika su toliko male. Oni su tražili jednu neprekidnu borbu protiv korupcije, kao i što veće nadziranje prema ekzekutive i nezavisnih institucija, koja su odgovorna pred Skupštinom.

Opštinski odbornici i graðani, angažovali su se da što pre budu izmenjeni ili doneti novi zakoni za odreðene oblasti, ali u prvom redu pomenuli su hitno usvajanje pojedinih zakona, kao što su: Zakon o radu, Zakon o vrednostima rata, Zakon o platama, Zakon o civilnim službenicima, Zakon o penzionerima, kao i izmenu Zakona o izborima.

Tokom debate, pokrenuto je i pitanje u odnosu na Albin Kurti. U vezi s tim, čelnik Skupštine Krasniqi je rekao da Peticija graðana, sa zahtevom za vanrednu plenarnu sednicu, dostavio dotičnim komisijama Skupštine, i one će biti nadležne da izveštavaju o procedurama koje treba poštovati u tom slučaju. Krasniqi je rekao da nije bilo potrebe da se taj proces obnavlja. Svako suðenje prema njemu je političko, on nema zakonsku odgovornost, negu moralnu, meðutim Skupština ne može nikoga proglasiti nevinim, jer, to je posao i nadležnost pravosuða.

Na sastanku, sa pripadnicima zajednica, predsednik Skupštine Krasniqi, naglasio da Ustavom i zakonima, obezbeðeni su standardni evropskog nivoa, što se tiče obezbeðivanju prava i sloboda manjinskih zajednica. žAngažujemo se za demokratsko društvo, bez razlika na nacionalnim osnovama, rekao je čelnik Skupštine Krasniqi.

Na raspravu koja je sledila, i dominirala, oko problema nezaposlenosti, a zahtev je bio da se ta pojava ublaži, kao i pitanja školovanja, obezbeðivanje školskih udžbenika na jezicima dotičnih zajednica, i td.